Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, godine 1980. veći dio Kornatskog akvatorija proglašen je nacionalnim parkom. Danas NP “Kornati” zauzima površinu od oko 220 km2 i uključuje ukupno 89 otoka, otočića i hridi s priblizno 238 km obalne crte. I pored ovog, relativno velikog broja otoka, kopneni dio parka cini tek manje od 1/4 ukupne povrsine, dok je sve ostalo morski ekosustav. Prema legendi, Kornati su nastali od nešto bijelog stijenja koje je Bogu preostalo pri stvaranju svijeta, te ih razbaca i odluci da mijenjati ne treba ništa. I doista, Kornati taj čudesni arhipelag jedinstven je po ljepoti i atraktivnosti i nema mu ravna u europskim pa i svjetskim morima. Jednostavno, nigdje nema toliko hridi, rtova, otoka i otočića, uvala – istinska obećana zemlja za nautičare. Kornati su netaknuta oaza za one koji žele uživati u kupanju u kristalno čistom moru, netaknutoj prirodi i gdje se mogu, u blagotvornoj osami, opustiti i okrijepiti dušu prije povratka u vanjski svijet.
Krka je sedmi nacionalni park u Hrvatskoj poznat po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, a samo par kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. Obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine Dinare kod Knina, teče kroz kanjon dug 75 km, protječe kroz Prokljansko jezero, te utječe u Šibenski zaljev. Prostire na 142 kvadratna kilometra, od kojih 25,6 kvadratnih kilometara čini vodena površina. Rijeka Krka danas ima 7 sedrenih slapova i njezine ljepote predstavljaju prirodni krški fenomen, koji se preporučuje posjetiti u proljeće i ljeti jer je tada u punom sjaju, a možete se i osvježiti u čistoj vodi.Krka je postao nacionalni park 24. siječnja 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju jezera i slapova. Hidroelektrana Jaruga ispod slapa Skradinskog buka je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.
Uvjereni smo da zamišljajući dalmatinsko mjesto zamišljate upravo Šepurinu. Lijepa, mirna, stara i plemenita, krade dah ispred svake kuće. Ulice stamene, kamene, strme… Kuće kamene, svaka plijeni svojom posebnošću, a ipak sve čini jedinstvenu cjelinu i pripada istoj priči. Onoj koja govori o nekadašnjem sjaju i bogatstvu i smjehu kojim su ove kale odzvanjale. Nekada su Šepurine brojale više stanovnika nego Vodice, škole su bile pune djece. Danas, nažalost dijele sudbinu svih otočnih mjesta. U slikovitoj Šepurini, postoje dvije sakralne građevine. Župna crkva Velike Gospe sagrađena je 1878. godine i crkva sv. Roka sagrađena 1620. godine koja je poznata po jedinstvenom baroknom oltaru. Taj oltar po svojoj kićenosti i monumentalnosti pripada vremenu venecijanskih radionica. Uz crkvu je otkriveno starohrvatsko groblje iz 9. i 10. stoljeća. Tu su pronađeni ulomci pletene ornamentike iz istog perioda.